sreda, 16.11.2011.
Do boljeg položaja izbeglica i raseljenih lica na području Beograda – kojim putem poći?
15. novembra 2011. godine, u Svečanoj sali GO Čukarica, održan je okrugli sto kojim je Grupa 484 otvorila neka od bitnih pitanja sprovođenja lokalnih akcionih planova za unapređenje položaja izbeglica i raseljenih lica na području beogradskih opština. Okrugli sto je okupio 26 učesnika, većinom iz lokalnih samouprava i institucija, nevladinih organizacija i izbegličkih i raseljeničkih udruženja. U radu okruglog stola učestvovali su, takođe i predstavnici Komesarijata za izbeglice, Visokog komesarijata UN za izbeglice, Kabineta potpredsednika Vlade za socijalna pitanja, Ministarstva za Kosovo i Metohiju, i nekoliko međunarodnih organizacija.
Skup je organizovan sa namerom da ponovo naglasi važnost pitanja održivosti i uvećanja efektivnosti lokalnih akcionih planova. Organizatori skupa smatrali su posebno važnim ukazati da su lokalni akcioni planovi jako potreban instrument politika integracije i poboljšanja životnih uslova izbeglica i raseljenih lica u Srbiji, ali i to da dosadašnje iskustvo ukazuje kako je aktivnosti iz njihovog okvira potrebno snažnije uklopiti u šire lokalne razvojne politike i projekte i da je nužno preduzeti neke nove korake kako bi se ostvarila potpunija realizacija LAP-ova. Važno je da se u lokalnim samoupravama uspostave prakse koje će podrazumevati kontinuirano, realno moguće i na ozbiljnim programskim planovima zasnovano alociranje budžetskih sredstava za sprovođenje LAP-ova, ali je podjednako važno i to da se na lokalnom nivou uspostave mehanizami (radne grupe ili drugi oblici saradnje i koordinacije) koji će olakšati obezbeđivanje nedostajućih sredstava za realizaciju LAP-ova.
Ovaj okrugli sto Grupa 484 je organizovala u saradnji sa Koalicijom udruženja izbjeglica u Republici Srbiji i uz podršku Gradske opštine Čukarica.
U uvodnim izlaganjima, Siniša Volarević, programski koordinator iz Grupe 484, govorio je o razlozima održavanja okruglog stola i pitanjima koja okrugli sto želi da pokrene, dok je Miodrag Linta, predsednik Koalicije udruženja izbjeglica, u svom izlaganju ukazao i na prethodna nastojanja nevladinih organizacija i izbegličkih udruženja u vezi sa pitanjima budžetskog finansiranja podrške izbeglicama i raseljenim licima na području Grada Beograda.
O tome šta je urađeno i ostvareno u prethodne tri godine, otkada su pokrenuti procesi izrade lokalnih akcionih planova, iz ugla Komesarijata za izbeglice, govorila je Ljiljana Rakić, samostalna savetnica, dok je o podršci koju je realizaciji LAP-ova pružao UNHCR, i o nekim aktuelnim aktivnostima na području Beograda, govorila Ksenija Papazoglu iz beogradske kancelarije Visokog komesarijata. Svoja iskustva u ovom procesu, uključujući, takođe, i određene probleme i teškoće, predstavili su gradski većnici i poverenici za izbeglice opština Čukarica, Barajevo i Savski venac. U drugom delu ovog skupa, Miodrag Pribilović, koji se nalazi na nedavno uspostavljenoj funkciji poverenika za izbeglice u Sekretarijatu za socijalnu zaštitu Grada Beograda, predstavio je aktuelne aktivnosti beogradskog povereništva u vezi sa zatvaranjem kolektivnih centara i svoj pogled na prioritete u oblasti pružanja podrške izbeglicama i raseljenim licima u Beogradu. U diskusijama je učestvovalo više predstavnika lokalnih izbegličkih udruženja koji su, među ostalim, posebno naglašavali pitanje socijalne karte, odnosno, preciznog usmeravanja pomoći prema najugroženijim izbegličkim porodicama.
Ova aktivnost je deo projekta Civilno društvo za odgovornu vladu i smanjenje siromaštva u Srbiji, kojim rukovodi Institut za održive zajednice, zahvaljujući finansijskoj podršci Ministarstva inostranih poslova Kraljevine Norveške.